Mladi u suvremenom društvu

Program cjeloživotnog obrazovanja Mladi u suvremenom društvu pilot je program studija o mladima. Na brojnim sveučilištima u državama Europske unije i šire područje studija o mladima (youth studies) spada u grupu društvenih znanosti te se programi koji obrazuju stručnjake u radu s mladima izvode na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim razinama (sveučilišni i specijalistički programi). Dinamičnost i kompleksnost suvremenog društva nalaže sustavan i koherentan pristup u identifikaciji, analizi i evaluaciji ukupnog socijalnog konteksta u kojem egzistiraju različite društvene skupine s ciljem razvijanja responzivnih, adekvatnih i kvalitetnih javnih politika usmjerenih na efikasno rješavanje njihovih problema. Mladi, kao zasebna društvena skupina, nisu izuzetak, a u brojnim normativnim i drugim aktima na nacionalnim, međunarodnim i globalnim razinama prepoznata je njihova specifičnost, kao i važnost kvalitetnog obrazovanja stručnjaka koji će raditi za i sa mladima.

Predloženi program Mladi u suvremenom društvu se sastoji od tri modula koji zajedno pokrivaju najvažnije teme iz područja mladih – (I) istraživanja mladih, (II) rad s mladima i (III) mladi i razvoj zajednice.

Dvije su dimenzije važnosti pokretanja jednog studija o mladima – društvena i policy.

Društvena dimenzija

Program cjeloživotnog obrazovanja Mladi u suvremenom društvu predstavlja odgovor na jasno artikuliranu potrebu društva za obrazovnim programom koji će biti utemeljen na znanstvenoistraživačkim spoznajama o mladima kao specifičnoj društvenoj skupini kako bi polaznicima omogućio stjecanje kompetencija iz područja proučavanja mladih. Područje istraživanja mladih vrlo je kompleksno jer zahtijeva uvid i u opće društvene i u specifično generacijske trendove, kao i kontinuirano provođenje istraživanja zbog dinamičnosti promjena u mladoj populaciji. Stoga izučavanje mladih zahtijeva interdisciplinaran pristup te teorijski i metodološki pluralizam.

Treba imati na umu da, iako su mladi (u nacionalnom kontekstu) primarno definirani kao segment populacije od 15. do 29. godine života, njihove ukupne socijalne značajke višestruko nadilaze redukcionizam dobnog određenja. Dosadašnje znanstvene spoznaje proizašle iz brojnih inozemnih i domaćih istraživanja jasno pokazuju kako mladi nisu socijalno homogena skupina pri čemu su unutar sebe diferencirani sukladno socijalnoj raslojenosti društva u kojem žive. Dodatno unutarnje diferenciranje skupine mladih proizlazi iz nejednakog stupnja maturacije distinktivnih dobnih kohorti (od adolescenata do tzv. mladih odraslih) što generira problem izgradnje identiteta kao i stupnja pripremljenosti za integraciju u društvo. Otuda se mladi prepoznaju kao osobito ranjiva društvena skupina: s jedne ih strane pogađaju svi problemi prisutni u određenom društvu i povijesnom razdoblju, a s druge strane specifični generacijski problemi. Sve to otežava tranziciju mladih iz razmjerno zaštićenog razdoblja djetinjstva i rane mladosti u svijet odraslih u kojem trebaju preuzeti trajne društvene uloge. Pritom su suočeni i s kontradiktornim društvenim očekivanjima prema kojima bi istodobno trebali biti i nastavljači postojećih razvojnih trendova i nositelji potpuno novih tendencija korisnih za društveni razvoj, osobito u vremenu obilježenom sve bržim i brojnijim globalnim promjenama kojima se treba optimalno prilagoditi i na individualnoj i na društvenoj razini. No, u suvremenim društvima, iz različitih razloga, inovativni i kreativni potencijali mladih često ostaju nedovoljno iskorišteni. Upravo u cilju ostvarenja dobrobiti mladih i cijeloga društva postoji odgovornost različitih društvenih aktera da stvore i podrže uvjete za razvoj postojećih potencijala mladih.

Za djelotvoran rad s mladima potrebno posjedovati koherentni set alata relevantnih za proučavanje i razumijevanje mladih kao važnog društvenog resursa, ali i heterogene društvene grupe unutar koje egzistiraju posebne podskupine mladih s partikularnim problemima i potrebama. Uvažavajući sve navedeno obrazovni program Mladi u suvremenom društvu nudi dijapazon znanja i vještina iz više društvenih disciplina potrebnih za razumijevanje društvenog konteksta (s posebnim naglaskom na hrvatsko društvo) u kojem su mladi glavni akteri ili osobito tangirana skupina.

Program je jedinstven u Hrvatskoj, no usporediv s najprestižnijim sličnim programima diljem Europske unije te kao takav predstavlja nezaobilaznu sastavnicu suvremenih društvenih znanosti. Dodatna društvena potreba osnivanja studija Mladi u suvremenom društvu izvire i iz demokratskog deficita mladih na koji upozoravaju recentna sociopolitološka istraživanja domaćih autora (Ilišin i sur., 2015; Kovačić i Horvat, 2016). Građanska kompetencija koja se razvija kroz građanski odgoj i obrazovanje (GOO) jedna je od osam temeljnih dimenzija koje stipulira i Vijeće Europe. Premda u hrvatskom obrazovnom sustavu GOO nominalno postoji, njegova je (međupredmetna) implementacija manjkava. Na to upozoravaju i recentna istraživanja (Baketa i Ćulum, 2016) koja uzrok vide u nepripremljenosti nastavnika budući da se pokazalo kako studenti nastavničkih smjerova tijekom svog visokoškolskog obrazovanja ne dobivaju dovoljno sadržaja koji bi pokrili područje GOO-a. Zato program Mladi u suvremenom društvu nudi kompetencije potrebne (budućim) nastavnicima i osobama koje rade s mladima kako bi na najbolji mogući način razvijali građanske kompetencije mladih.

Policy dimenzija

Rad s mladima jedan je od temelja europske javne politike za mlade. Ovaj koncept, koji obuhvaća kvalitetno provođenje slobodnog vremena korištenjem metoda neformalnog učenja, procesualnost te vrijednosti poput inkluzivnosti, demokratičnosti, utemeljenosti na potrebama i sukreiranje sadržaja od strane mladih, u Hrvatskoj postaje sve važniji segment javnih politika. Naime, europski kvalifikacijski okvir prepoznaje radnika s mladima kao jednu od reguliranih profesija, dok se Hrvatska obvezala isto ugraditi u Hrvatski kvalifikacijski okvir. Upravo iz tih razloga Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je 2015. godine osnovalo stručnu radnu skupnu za analizu i definiranje rada s mladima, a Ministarstvo rada i mirovinskog sustava započelo s izradom standarda zanimanja i kvalifikacija. U tom kontekstu jedan od imperativa je i formalno obrazovanje osoba koje rade s mladima što će biti ključan faktor profesionalizacije tog rada. S obzirom da u RH nema programa koji bi obrazovao radnike s mladima, ovim programom Sveučilište u Rijeci postaje pionirom ovog područja obrazovanja u Hrvatskoj. Uključivanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu u zajedničko koncipiranje i izvođenje ovog obrazovnog programa pridonosi njegovu utemeljenju na verificiranim znanstvenim spoznajama o mladim generacijama koji su proizašli iz rezultata istraživanja provođenih tijekom nekoliko posljednjih desetljeća. Institut je na taj način u proteklih 20-ak godina ujedno osiguravao i znanstvene podloge za koncipiranje javnih politika prema mladima u Hrvatskoj, kako na nacionalnoj tako i regionalnim razinama.

Takva praksa u Hrvatskoj u skladu je sa stajalištem Vijeća Europe i Europske komisije o nužnosti donošenja politika utemeljenih na dokazima, posebice politika za mlade. Ta tijela u svojim brojnim dokumentima (primjerice White Paper on Youth, EU Youth Strategy, The 2nd European Youth Work Declaration, The European Charter on the Participation of Young People in Local and Regional Life) predlažu i usmjeravaju zemlje članice da se pri kreiranju javnih politika za mlade uzimaju u obzir znanstveni uvidi o mladima s ciljem stvaranja što kvalitetnijih i adekvatnijih odluka koje će omogućiti rješavanje problema na najdjelotvorniji način. Program cjeloživotnog obrazovanja u skladu je sa stajalištem Vjeća Europe i Europske Unije kako je potrebna predanost jačanju i razvoju rada s mladima (i obrazovanja i treninga osoba koje rade s mladima) na europskoj razini, kako je naglašeno u Europskoj agendi za rad s mladima.

Važnost suradnje između znanstvene i neakademske javnosti promiče i Strategija Sveučilišta u Rijeci koja prepoznaje nužnost bolje komunikacije i tumačenja rezultata znanstvenih istraživanja neakademskoj javnosti s ciljem njihova korištenja. Upravo dimenzija Istraživanja mladih, predviđena ovim obrazovnim programom, ima za cilj povezati te dvije skupine i povećati iskoristivost nalaza istraživanja među širom populacijom.

Jedinice lokalne samouprave obvezane su imati službenika koji će koordinirati rad savjeta mladih te ovaj studij nudi kompetencije upravo takvim osobama. Osim toga, Hrvatski zavod za zapošljavanje svojim programima (edukacije o garanciji za mlade, klubovi za nezaposlene mlade) približili su se ciljanoj populaciji (mladima) čime se stvorila potreba za usvajanjem koherentnog i strukturiranog seta vještina komunikacije s mladima. Uz to, zbog nedostatka formalnih obrazovnih programa koji bi obrazovali osobe koje rade s mladima, stručnjaci iz odgojno-obrazovnih ustanova (primjerice škole, učenički domovi) nemaju cjelovit set kompetencija za organizaciju slobodnog vremena, poticanje zdravih stilova života te stvaranje poticajnog okruženja za razvoj građanskih kompetencija mladih.