Nove paradigme u istraživanju održivosti: zelene ekonomije i dobrobit mladih

• Nositelj projekta: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu – Centar za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti
• Financiranje: Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
• Ukupan iznos projekta: 1.463.306,95 kuna
• Trajanje projekta: 29. lipnja 2015. – 28. rujna 2016
   

Film “Zelene ekonomije”

Zašto istraživački projekt?

Početak 21. stoljeća je do sada označen s nekoliko važnih događaja koji upućuju na ograničenost prirodnih kapaciteta koji podržavaju ljudske aktivnosti. Tako su primjerice cijene hrane i energenata značajno porasle, dok su u mnogim područjima na planeti zabilježene rekordno visoke temperature, suše i poplave. Zbog klimatskih promjena sve je više ljudskih žrtava zbog čega je prisutna stalna zabrinutost oko globalnih ekonomskih i ekoloških zbivanja u mnogim zemljama. To je posebice izraženo zbog krize globalne energije, hrane te financijske krize. Svakodnevno nas svjetska znanstvena zajednica upozorava kako je globalno društvo u opasnosti od prekoračenja planetarnih granica, odnosno ekoloških limita. Države danas traže učinkovite načine kako izvesti svoja društva iz tih povezanih kriza istovremeno uzimajući u obzir ekološka ograničenja. Upravo stoga je zelena ekonomija predložena kao sredstvo koje može ubrzati obnovu nacionalnih razvojnih politika, međunarodnu suradnju te potporu održivom razvoju.

Što su zelene ekonomije?

UNEP (United Nations Environment Programme) definira zelenu ekonomiju kao onu koja rezultira “poboljšanom ljudskom dobrobiti i društvenom jednakošću, dok se značajno smanjuju rizici za okoliš i ekološke nestašice”. Najjednostavnije rečeno, zelena ekonomija je nisko-ugljična, resursno učinkovita i socijalno inkluzivna.

Zašto su zelene ekonomije važne?

Razvoj zelene ekonomije, odnosno ekonomije koja je ekološki održiva, postao je politički i društveno-ekonomski imperativ. Ključni pokretači podrazumijevaju potrebu za smanjenjem emisija ugljičnog dioksida sa svrhom smanjenja opasnosti od klimatskih promjena, prekomjernog korištenje prirodnih resursa, rasprostranjene degradacije okoliša, a što sve uzrokuje eroziju prirodnog kapitala o kojem ovisi ljudska dobrobit. Prijelaz na zelenu ekonomiju predstavlja značajan izazov za društvo, pogotovo u trenutnom dobu ubrzane okolišne i društveno-ekonomske promjene.

Što će se u sklopu projekta raditi?

Projekt je usmjeren na istraživanje do sad neistraženog potencijala zelene ekonomije u doprinosu poboljšavanja opće kvalitete života i dobrobiti (well-being) mladih u Hrvatskoj, odnosno, namjeravaju se istražiti pozitivne prakse u zelenoj ekonomiji koje doprinose boljoj kvaliteti života i općoj dobrobiti te cjelovitoj održivosti. Specifičnim istraživačkim ciljevima istražit će se na općoj i lokalnoj društvenoj razini 1) primjeri zelene ekonomije u malom i srednjem poduzetništvu; 2) nositelje zelene ekonomije u lokalnim akcijskim grupama (LAG-ovima) i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima). Na individualnoj razini ispitat će se 3) osobna dobrobit, motivacijska stremljenja i kvaliteta života mladih koji su se samostalno orijentirali ka zelenoj ekonomiji i osmislili strategije privređivanja 4) stavovi hrvatskih građana prema zelenoj ekonomiji na reprezentativnom uzorku opće populacije.

Ciljnu skupinu projekta čini 4 mlada istraživača – stručnjaka koji imaju iskustvo u radu na znanstveno-istraživačkim projektima iz teme istraživanja.

Dva su aspekta dugoročnog utjecaja projekta: stjecanje novih kompetencija i znanja istraživača te stjecanje novog znanja u području održivosti jer će se tijekom istraživanja po prvi puta koristiti teorije iz kognitivne i primijenjene antropologije te emski pristup u sklopu socioloških istraživanja zelenih ekonomija i dobrobiti.