Društveni akteri znanstvenog i tehnološkog razvoja

• Trajanje: 1. 1. 2007. - 31. 12. 2014.

Unutar dugoročnih planiranih tematskih ciljeva koji obuhvaćaju spoznaju hrvatskog znanstvenoistraživačkog potencijala te uvide u odnos znanosti i javnosti nastavit će se analize i sinteze nalaza iz prethodnih istraživanja te njihovo proširivanje novim empirijskim uvidima.

Planirane su sljedeće projektne aktivnosti:

1. kvantitativno istraživanje javnih percepcija i odnosa prema znanosti te analiza i publiciranje prikupljenih podataka o odnosu medija, javnosti i znanosti.
   Ciljevi i svrha ove projektne dionice jesu a) prikupljanje (međunarodno komparativnih) podataka te analiza javnih percepcija i odnosa prema znanosti istraživanjem tzv. znanstvene pismenosti, javne podrške znanosti i participacije b) analiza i diseminacija rezultata istraživanja odnosa medija, znanosti i javnosti.
2. kvantitativno istraživanje karijerno važnih mreža mladih istraživača te analiza i publiciranje prikupljenih podataka o akterima profesionalne socijalizacije mladih istraživača.
   Ciljevi i svrha ove projektne dionice jesu a) korištenjem novih metoda inovirati pristup istraživanju profesionalne socijalizacije istraživačkog podmlatka b) analiza i diseminacija rezultata istraživanja karijerno korisnih mreža mladih istraživača.
3. kvalitativno istraživanje – intervjuiranjem istraživača i menadžmenta iz industrijskih instituta ispitat će se njihovi stavovi i karijerni obrasci. Svrha istraživanja je proširivanje nalaza anketnih istraživanja hrvatskog istraživačkorazvojnog sektora. U ovom istraživanju profila industrijskih instituta fokus će biti na njihovoj ulozi u razvoju hrvatskog istraživačkorazvojnog sektora. Jedan od ciljeva istraživanja je i opis tranzicije kroz koju su prošli industrijski instituti u Hrvatskoj.

Korist: Dobivene spoznaje bit će iskoristive u znanstvene i praktične svrhe, pa će tako nalazi istraživanja javnih percepcija i odnosa prema znanosti moći poslužiti kao znanstvena podloga za akcijske planove, strategije i znanstvene politike unapređivanja odnosa znanosti i javnosti, javnog razumijevanja znanosti te javne participacije, nalazi dobiveni istraživanjem istraživačkorazvojnog sektora će se moći koristiti u kreiranju inovacijske politike, odnosno pri artikuliranju mjera za poticanje inovativne uspješnosti, dok će nova metodologija istraživanja mreža mladih istraživača koja se oslanja na do sada nekorišten konceptualni okvir poslužiti novim spoznajama o ulozi discipline i organizacijske kulture u socijalizaciji istraživačkog podmlatka što će omogućiti praktičnu podlogu za znanstvene politike.

• POPIS PUBLIKACIJA