Preispitivanje socio-ekološke otpornosti: pouke iz pandemije COVID-19 i modela degrowth krafne

Dr. sc. Branko Ančić, znanstvenik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, zajedno s koautorima dr. sc. Jelenom Puđak, dr. sc. Mladenom Domazetom i Tomislavom Cikom, autor je znanstvenog rada „Rethinking Socio-Ecological Resilience: Lessons from the COVID-19 and the Degrowth Donut Model“, objavljenog u časopisu Sociologija i prostor, 63 (2).

Sažetak:
Rad razvija socio-ekološko razumijevanje društvene otpornosti, polazeći od iskustava pandemije COVID-19 i rasprava o otpornosti u ekologiji i društvenim znanostima. Autori argumentiraju da se otpornost ne može svesti na puku sposobnost „povratka u normalno stanje“ niti na institucionalnu spremnost, jer društva mogu biti otporna i u nepoželjnim, dugoročno neodrživim stanjima. U radu se primjenjuje degrowth-temeljeni socio-ekološki model krafne kao analitički okvir za mapiranje odnosa između društvenih temelja, kulturnih orijentacija i biogeofizičkih ograničenja.
Analitički okvir rada razvijen je u sklopu istraživačkog projekta The Social Resilience of Croatian Society in the Midst and Aftermath of the COVID-19 Pandemic (SOCRES), koji se provodio na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.
Na komparativnom primjeru pet europskih zemalja (Austrija, Hrvatska, Njemačka, Italija i Španjolska) pokazuje se da su razlike u pandemijskom učinku snažnije povezane s kulturnim i društvenim čimbenicima nego s razinama ekonomskog razvoja, dok se bolji kratkoročni odgovori često povezuju s većim ekološkim prekoračenjima. Rad doprinosi raspravama o otpornosti ukazujući na napetosti između kratkoročne prilagodbe i dugoročne socio-ekološke održivosti te naglašava potrebu za transformacijskim pristupima otpornosti.

Članak je dostupan na poveznici:
https://doi.org/10.5673/sip.63.2.7