Kako je program "Zaželi" oblikovao agregatne ishode za žene na tržištu rada u Hrvatskoj

U članku asistenta Marka Lucića s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i dr. sc. Jakše Puljiza s Instituta za razvoj i međunarodne odnose analiziraju se učinci intervencije "Zaželi" od 2018. do 2023., kojom su se angažirale žene u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s najviše završenom srednjom školom u pružanju podrške i skrbi starijima i nemoćnima te osobama s invaliditetom u njihovome domu. Analiziraju se učinci na udio dugotrajno nezaposlenih žena u ciljanoj skupini, zapošljavanje žena izvan intervencije te na stopu aktivnosti žena na razini općina obuhvaćenih intervencijom.

Analiza je provedena inačicom kvazieksperimentalne metode razlike u razlikama za neistovremeni početak intervencije u promatranim jedinicama. Naizgled veliki i značajni, ali privremeni, učinci na smanjivanje udjela dugotrajno nezaposlenih žena u ciljanoj skupini uvelike su posljedica dinamike implementacije intervencije, točnije povrataka žena u evidenciju nezaposlenih nakon obavljenog posla, što je povećavalo nazivnik udjela dugotrajno nezaposlenih, te je tako privremeno smanjivalo taj udio. Ipak, u posljednjoj promatranoj godini nakon lokalnog početka intervencije pronađeni su stabilniji učinci.

Analiza heterogenosti učinaka po predintervencijskima indeksu razvijenosti i indeksu starenja općina pokazala je značajne učinke intervencije na smanjenje udjela dugotrajno nezaposlenih samo u donjoj polovici općina prema indeksu razvijenosti, te nešto snažnije učinke u općinama sa starijim stanovništvom. Kad je riječ o zapošljavanju žena u drugim poslovima, nije bilo niti pozitivnih, niti negativnih učinaka odnosno istiskivanja u kvartalima kada se intervencija lokalno nije provodila. Isto vrijedi i za stopu aktivnosti žena.

Osim rezultata, članak donosi i razmatranje naučenih lekcija o mogućnostima i ograničenjima kvazieksperimentalnih evaluacija učinaka na tržištu rada na agregatnoj razini u Hrvatskoj i šire, s obzirom da ovaj rad predstavlja jednu od rijetkih dosadašnjih evaluacija učinaka javnih radova velikih razmjera na agregatnoj razini.