Etički formalizam u hrvatskoj akademskoj zajednici: empirijska analiza institucionalne etike

U novom radu, upravo objavljenom u „Političkoj misli“, Marija Brajdić Vuković, Magda Profaca i Pavel Gregorić bave se pitanjem kako funkcionira etika u hrvatskoj akademskoj zajednici.

Na temelju dvaju velikih anketnih istraživanja, u kojima je sudjelovalo ukupno 2011 znanstvenika i znanstvenica, pokazuju da postoji značajan raskorak između formalno uspostavljenih etičkih mehanizama i njihove uloge u svakodnevnom akademskom životu.

Više od polovice ispitanika nedovoljno je upoznato s radom etičkih tijela, o etičkim pitanjima rijetko se raspravlja, a među najčešće prepoznatim problemima nisu samo velike povrede znanstvenog integriteta, nego i loše mentoriranje, problematične prakse autorstva, odnosi moći i neobjektivno vrednovanje znanstvenog rada. Taj institucionalni obrazac nazivaju etičkim formalizmom: etika je formalno prisutna, ali nedovoljno ugrađena u svakodnevne organizacijske prakse i kolektivnu refleksiju.

Središnji argument rada jest da profesionalna etika ne može počivati samo na osobnom integritetu znanstvenika. Ona zahtijeva institucije koje omogućuju zajedničko prosuđivanje, učenje i preuzimanje odgovornosti. Jer etička povjerenstva i kodeksi jesu potrebni, ali sami po sebi ne stvaraju etičku akademsku zajednicu.

Rad je nastao u okviru projekta HRZZ RESETH, a dostupan je u otvorenom pristupu: https://hrcak.srce.hr/352500.