Croatia - Palgrave Handbook on the 2024 European Parliament Elections

Dr. sc. Dario Čepo, dr. sc. Marko Kovačić i dr. sc. Anja Gvozdanović autori su poglavlja Croatia objavljenoga u publikaciji „Palgrave Handbook on the 2024 European Parliament Elections“, izdavača  Palgrave Macmillan.

Sažetak: Europski parlamentarni izbori posljednjih su desetljeća obilježeni niskom izlaznošću i izraženim protestnim glasovima. Ova je pojava bila osobito naglašena u novim državama članicama Srednje i Istočne Europe, a pritom je bila povezana s varijablama roda i dobi. Ipak, izbori za Europski parlament 2019. godine predstavljali su iznimku od tog trenda, jer je zabilježen porast izlaznosti diljem EU-a, uključujući i Hrvatsku. Ono što ostaje nejasno jest zašto je došlo do tog porasta izlaznosti te na koji je način on bio povezan s fokusom političkih stranaka na specifične javne politike. Analizom rezultata izbora za Europski parlament 2019. u Hrvatskoj, u usporedbi s prethodnim nacionalnim i europskim izborima, te povezivanjem tih rezultata s percepcijama građana o europskoj integraciji, nastojali smo odgovoriti na istraživačko pitanje: na koji su način i zbog kojih razloga političke stranke uvrstile rodne i omladinske politike u svoje izborne programe i aktivnosti te kako je to utjecalo na povećanu izlaznost u Hrvatskoj. Primijenjen je mješoviti metodološki pristup, s naglaskom na interpretativnu metodu, kako bismo dobili uvid u kvalitativne i kvantitativne podatke o percepcijama javnosti prema EU-u, rezultate izbora za Europski parlament i nacionalnih izbora, kampanjske materijale relevantnih političkih stranaka te njihove ideološke pozicije i programske orijentacije. Zaključili smo da su i rodne i omladinske politike oblikovale pristup političkih stranaka izborima 2019., posebice kroz stavljanje žena i mlađih kandidata na izborne liste, organizaciju kampanja koje su simbolički isticale te dvije društvene skupine te obećavanje politika usmjerenih na njih. Unatoč tomu što su izbori 2019. zadržali obilježja opisana u teoriji izbora drugog reda, uz važan utjecaj protestnog glasanja, u hrvatskom je slučaju rodno i dobno usmjerenje omogućilo političkim strankama da predstave EU i kao relevantno mjesto političkog nadmetanja oko javnih politika, čime je ojačana teorija salijentnosti Europe.

Poglavlje je dostupno na poveznici.