DRUŠTVENA OTPORNOST I ŠTO KRAFNE IMAJU S TIM?

ODRASTNIČKE KRAFNE (KLIKNUTI NAKON PROČITANOG UVODA)

S obzirom na multidimenzionalnost pojma društvene otpornosti, ona se danas najprikladnije može prikazati koristeći inovativne istraživačke modele i vizualizacijske alate koji omogućavaju sveobuhvatno razumijevanje i cjeloviti prikaz različitih aspekta održivosti određenog geografskih prostora i njima pripadajućih društava i zajednica. Oslanjajući se na poimanje otpornosti kao jedne od ključnih odrednica društvene održivosti općenito, model odrastničke krafne (eng. Degrowth Doughnut) omogućuje vizualizaciju „sigurnog i pravednog prostora djelovanja“ unutar kojeg se zadovoljavaju razne osnovne društvene potrebe, ali pri čemu se istovremeno ne premašuju Zemljini restorativni kapaciteti koji pružaju materijalnu osnovu zadovoljavanja tih potreba. U tom smislu, može se tvrditi kako je društvena otpornost svojstvena onim društvima koja su održiva u svojim reprodukcijskim praksama, to jest društvima koja djeluju, opstaju i napreduju u skladu sa svojom prirodnom i društvenom okolinom, zbog čega su prakse i institucije upravo takvih društava u najvećoj mjeri otporne na razne unutarnje i vanjske događaje koji mogu negativno utjecati na njihove postojeće prakse, strukture i institucije. Ilustrativno, može se reći da slično kao što je otpornost određenog individualnog biološkog organizma pod utjecajem raznih unutarnjih i vanjskih čimbenika (genetska struktura, prehrambene navike, psiho-socijalni faktori itd.), tako i otpornost određenih sociometaboličkih jedinica (kao što su npr. regije, države, gradovi itd.) ovisi o mnogim socio-ekonomskim, kulturnim i biofizičkim strukturama i procesima koji utječu na razinu njihove otpornosti, a onda i održivosti. Zbog toga, to jest, zbog činjenice da su sustavi koji omogućavaju i održavaju kolektivni život u sličnoj mjeri kompleksno isprepleteni kao i sustavi organa u pojedinačnom ljudskom tijelu, pri pokušaju mjerenja i razumijevanja te prikazivanja određene razine „zdravlja“ ili otpornosti nekog društva, ono se mora promatrati u odnosu na raznovrsnost i nesumjerljivost njezinih brojnih sustava te istraživačkih metoda kvantifikacije njihovih značajki. Kao istraživački i komunikacijski model, model krafne nudi upravo željenu razinu simplifikacije složenih sustava i njihovih temeljnih odrednica, u jednoj slici, te na vizualno intuitivan način prikazuje koliko je određeno društvo blizu ili daleko od dostizanja željenih razina održivosti i društvene otpornosti.

KRATKA POVIJEST MODELA KRAFNE: OD PLANETARNIH GRANICA DO ODRASTA

Drugim riječima, model krafne vizualizira prostor sigurnog i pravednog djelovanja određenog društva. Povijesno gledajući, poimanje takvog prostora temelji se na konceptu planetarnih granica, kojeg su 2009. godine predložili znanstvenici koji se bave proučavanjem okoliša i Zemljinih sustava, predvođeni dobitnikom Nobelove nagrade Johanom Rockströmom iz Stockholmskog instituta za otpornost (SRC) i Willom Steffenom iz Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU). Posljedično, pojam planetarnih granica pojavio se iste godine u uglednom časopisu Nature, te je tako po prvi put javnosti grafički prikazano devet kvantificiranih Zemljinih sustava koji podržavaju život te koji određuju siguran prostor za razvoj čovječanstva.

Relativno ubrzo nakon toga, britanska je ekonomistica Kate Raworth prostor sigurnog razvoja čovječanstva, definiranog spomenutim biofizičkim granicama, nadopunila koristeći 12 društvenih standarda temeljenih na UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Tako definirani društveni temelji se prema Raworth moraju ujediniti s „ekološkim stropom“, koji se odnosi na biofizičke planetarne granice devet Zemljinih sustava. Tako po prvi put nastaje jedinstveni koncept i istraživački model krafne čiji vizualni prikaz svojim oblikom podsjeća na američku krafnu te pri čemu se vizualizirani siguran i pravedan prostor djelovanja određuje kao (zeleni) prostor između dvije kružne granice prirodnih i društvenih aspekata života.

U tom smislu, te iz perspektive modela krafne, razvoj koji se smatra sigurnim i pravednim je onaj kojim se zadovoljavaju temeljne društvene potrebe, ali pri čemu se istovremeno ne premašuju Zemljini restorativni kapaciteti. Danas vjerojatno najpoznatiji primjer primjene modela krafne u znanstveno-istraživačke svrhe jest onaj dr. Dana W. O'Neilla, profesora ekološke ekonomije pri Sveučilištu u Leedsu, te njegovih suradnika iz 2018. godine, kada je modelom uspoređeno 150 država. Istraživanje objavljeno u poznatom časopisu Nature Sustainability pokazalo je kako trenutno niti jedna od analiziranih zemalja ne postiže odgovarajuću razinu blagostanja uz održive razine uporabe resursa. Izvan područja znanstvenih istraživanja, model su službeno prihvatili neki od najrazvijenijih gradova na svijetu, poput Amsterdama, kao sredstvo društvene otpornosti općenito te oporavka od tada još nadolazeće pandemijom izazvane krize, ali ujedno kao konceptualni i analitički orijentir za donositelje odluka u svim prilikama.

Kako bi se postojeće metrike održivosti unaprijedile, te kako bi se izrazila opća potreba za tranziciju ka društvu odrasta, naime, prema održivosti u fizičkom, ali i u društvenom smislu, skupina istraživača predvođena voditeljem istraživanja dr. sc. Mladenom Domazetom iz Instituta za političku ekologiju (IPE) razvila je model odrastničke krafne te prikupila podatke za većinu zemalja prepoznatih od strane UN-a. Nadodajući prethodnim modelima definirane biofizičke planetarne granice (biofizički segment) i društvene standarde (socio-ekonomski segment) kulturni segment, model odrastničke krafne zahvaća čitav niz indikatora kojima se mogu analizirati stavovi i mišljenja pojedinih društava, temeljem kojih se potom može odrediti i vrijednosna usklađenost određenog društva s određenim aspektima društva odrasta. Također, novitet modela odrastničke krafne, te dodatna prednost nad prethodnim modelima jest mogućnost da za sva tri mjerna segmenta analitički i vizualno definira „pragove“, odnosno aspiracije ili donje granične vrijednosti (koje određeno društvo mora zadovoljiti) na unutrašnjem rubu zelenog prstena, te „granice“, odnosno ograničenja ili gornje granične vrijednosti (koje određeno društvo ne smije prekoračiti). Ova značajka modela u istraživačkom smislu omogućuje realniju reprezentaciju određene jedinice analize i kompleksnih veza njezinih metaboličkih i socio-ekonomskih sustava, pri čemu, u strateškom smislu, ima potencijal prikladnije usmjeravati nadolazeću tranziciju, naglašavajući istovremeno potrebu za rastom i odrastom u određenim segmentima i pojedinačnim kriterijima tj. indikatorima, ovisno o konfiguraciji promatranog uzorka.

U tom smislu, ovako konceptualiziran model nema samo za cilj uvid u trenutno stanje nego predstavlja i putokaz određenom društvu za istovremeno dostizanje istinske fizičke održivosti i društvene otpornosti. Konceptualizacijom deset tematskih cjelina unutar tri spomenuta mjerna segmenata, te njihovom operacionalizacijom kroz 33 tematski specifična kvantitativna indikatora proizvodi se, analitički i vizualno, sveobuhvatan pregled sociometaboličkih performansi i dominantnih vrijednosnih orijentacija pojedinih država. Upravo zahvaljujući tim značajkama model odrastničke krafne pojednostavljuje iznimno složene sustave te ih prikazuje u primjereno obuhvatnim, ali lako razumljivim slikama. Intuitivnost njegove vizualne strukture, kao i interdisciplinarni pristup pri izradi modela, olakšava šire uključivanje ključnih dionika iz različitih sfera profesionalnog, političkog i društvenog života u informiranu raspravu o održivijoj i otpornijoj budućnosti, kao i njihovo međusobno razumijevanje.

Interaktivna konzola koja prikuplja i prikazuje sekundarne podatke iz međunarodnih izvora omogućuje uključivanje i isključivanje pojedinih indikatora, pa tako i tematskih cjelina i čitavih segmenata iz analize. Također, uz Hrvatsku, konzola omogućuje prikaz odabrane skupine zemalja za usporedbu, čije se krafne mogu promatrati te iscrtavati jedna pored druge, sa tablicom „sirovih“ podataka i njihovim izvorima na kojima se temelji konačna vizualna reprezentacija modela.

ODRASTNIČKE KRAFNE (KLIKNUTI NAKON PROČITANOG UVODA)

* Slika 1: Persson et al (2022) Outside the Safe Operating Space of the Planetary Boundary for Novel Entities. Environmental Science & Technology. Preuzeto s: https://www.stockholmresilience.org/research/research-news/2022-01-18-safe-planetary-boundary-for-pollutants-including-plastics-exceeded-say-researchers.html [pristupljeno 20.01.2022].

** Slika 2: Raworth, K. (2017) Doughnut economics: Seven ways to think like a 21st-century economist. London, Random House. Preuzeto s: https://www.researchgate.net/figure/Doughnut-Economics-model-https-doughnuteconomicsorg-about-doughnut-economic_fig1_355666885 [pristupljeno 20.01.2022].

*** Slika 3: O'Neill, D.W., Fanning, A.L., Lamb, W.F. & Steinberger, J.K. (2018) A good life for all within planetary boundaries. Nature Sustainability, 1, 88-95. Preuzeto s: https://www.researchgate.net/figure/National-performance-relative-to-a-safe-and-just-space-for-two-countries-a-The-United_fig3_322938868 [pristupljeno 20.01.2022].