U Izvješću su prikazani rezultati istraživanja o namjeri korištenja organiziranih priprema za polaganje ispita državne mature i dodatnih provjera specifičnih znanja, vještina i sposobnosti nužnih za upis na studijske programe u Republici Hrvatskoj. Rezultati se temelje na podacima prikupljenim u školskoj godini 2017./18. u okviru jednog od najvećih istraživanja s učenicima srednjih škola Republike Hrvatske o pitanjima prijelaza iz srednjeg u visoko obrazovanje. U istraživanju je 4501 maturanata iz 59 srednjih škola odgovorilo je na pitanje o svojim planovima korištenja organiziranih priprema.

Predstavljanjem ovih rezultata javnost po prvi puta dobiva podatke o ovoj važnoj obrazovnoj i društvenoj temi na nacionalno reprezentativnom uzorku hrvatskih maturanata.

Ovi su rezultati posebno važni u školskoj godini 2019./20. koja je obilježena deformacijama nastavne godine i potrebom nadoknade nastavnih dana što se izravno odražava na dostupnost priprema, posebice onih besplatnih koje organiziraju škole za svoje učenike.

Naglasci rezultata:
• Pohađanje priprema postaje normativno ponašanje hrvatskih srednjoškolaca. 67,5% maturanata iskazuje plan sudjelovanja u organiziranim pripremama, od čega 34,7% učenika planira sudjelovati u pripremama koje su organizirane u školi, a 32,8% učenika planira pohađati organizirane pripreme kod privatne tvrtke
• 18,5% sudionika u trenutku ispitivanja još uvijek ne zna hoće li pohađati organizirane pripreme.
• 14,0% maturanata ne planira pohađati organizirane pripreme.
• Regionalne razlike u namjeri sudjelovanja u organiziranim pripremama su relativno male što ukazuje na sveobuhvatan nacionalni karakter pojave. U namjeri sudjelovanja ističu se učenici iz Dalmacije, Slavonije i Zagreba i okolice. Maturanti iz Zagreba i okolice u većoj mjeri planiraju pohađati plaćene pripremne tečajeve.
• Učenici strukovnih škola se u većoj mjeri oslanjaju na besplatne pripreme organizirane u školi, dok se učenici gimnazija u većoj mjeri odlučuju za plaćene pripreme.
• Ekonomski status obitelji snažno je povezan s namjerom pohađanja pripremnih tečajeva pri čemu učenici iz imućnijih obitelji u većoj mjeri planiraju pohađati plaćene pripreme.
• Učenici svih razina školskog uspjeha u sličnoj mjeri planiraju pohađanje pripremnih tečajeva što uključuje i one učenike koji imaju odličan uspjeh u srednjoj školi.
• Posebno zabrinjavaju rezultati koji ukazuju da pohađanje plaćenih priprema izravno utječe na povećanje obrazovnih prilika učenika koji imaju isti školski uspjeh, ali koji dolaze iz obitelji različitog ekonomskog statusa.

Visoka pojavnost namjere pohađanja priprema ukazuje na potrebu promjene sadržaja i ritma poučavanja i učenja te posebice vrednovanja i ocjenjivanja u srednjoškolskom obrazovanju. Produbljivanje nejednakosti obrazovnih prilika u situaciji deformirane nastavne godine 2019./20. zahtijeva hitnu reakciju Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Izvješće

Objavljeno: 27.01.2020.