Članak “Weather conditions: a neglected factor in human salivary cortisol research?” [Vremenski uvjeti: zanemaren faktor u istraživanjima humanog salivarnog kortizola?] objavljen je u časopisu International Journal of Biometeorology. Autori članka su dr. sc. Goran Milas, dr. sc. Daniela Šupe-Domić, dr. sc. Irena Drmić Hofman, dr. sc. Lada Rumora i dr. sc. Irena Martinović Klarić.

Mnoštvo je dokaza da okolišni stresori poput ekstremnih vremenskih uvjeta utječu na ponašanje životinja te da je ovaj proces djelomice posredovan kroz povišenu aktivnost hipotalamičko-pituitarno-adrenalno-kortikalne osi, što rezultira povećanim lučenjem kortizola. Ovaj odnos nije opsežno istraživan kod ljudi, a vremenski uvjeti nisu analizirani kao potencijalni zamagljujući čimbenik u istraživanjima ljudskog stresa. Slijedom toga, cilj ovoga rada bio je procijeniti povezanost salivarnog kortizola i vremenskih uvjeta tijekom svakodnevnih životnih aktivnosti i provjeriti mogući moderacijski učinak dviju varijabli vezanih uz vremenske uvjete, a to su klimatska regija i vrijeme izlaganja vanjskim uvjetima. Uzorak se sastojao od 903 učenika srednjih škola u dobi od 18 do 21 godine iz sredozemne i kontinentalne regije. Kortizol iz sline uzorkovan je u prirodnim uvjetima u tri vremenske točke tijekom jednoga dana. Utvrdili smo da su vremenski uvjeti povezani s koncentracijom salivarnog kortizola te da je ova povezanost možda posredovana specifičnom klimom, i očekivanjem neposredne izloženosti uvjetima na otvorenom. Neugodni vremenski uvjeti prediktivni su za razinu salivarnog kortizola, ali samo kod ispitanika koji predviđaju da će im biti izloženi u bliskoj budućnosti (npr. kod učenika koji pohađaju školu u jutarnjoj smjeni). Također smo pokazali da izolirani vremenski uvjeti ili njihovi obrasci mogu biti relevantni u jednom klimatskom području (npr. kontinentalnom), a manje relevantni u drugom (npr. sredozemnom). Rezultati istraživanja ukazuju na važnost kontroliranja varijable vremenskih uvjeta u istraživanjima humanog salivarnog kortizola.

Članak je znanstvenoj zajednici u Hrvatskoj u cijelosti dostupan za preuzimanje putem pretplate na službenoj URL adresi: https://link.springer.com/article/10.1007/s00484-017-1436-8. Bez pretplate, cjelovita verzija teksta dostupna je u view-only formatu: http://rdcu.be/vESb.