hrvatski    english  

Socijalni identiteti, pristup visokom obrazovanju i odabir studija

Ovi materijali temelje se na radu koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost pod brojem 09.01/404.    Hrvatska zaklada za znanost     


  O projektu

Istraživački tim

Obavijesti

Literatura

Linkovi

Kontakt
O PROJEKTU


Osnovne informacije:

Naziv projekta: Socijalni identiteti, pristup visokom obrazovanju i odabir studija

Institucija nositelj: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Trajanje projekta: 7. siječanj 2013. - 6. siječanj 2016.

Projekt je prihvaćen u okviru natječaja Hrvatske zaklade za znanost - istraživački projekti za područje društvenih i humanističkih te prirodnih znanosti.



Sažetak projekta

Strateški cilj povećanja udjela tercijarne razine obrazovanja u radnoj snazi u Hrvatskoj (Strateški okvir za razvoj 2006-2013 Vlade RH) naglašava značaj stvaranja što povoljnijih pretpostavki za uključivanje u visokoškolsko obrazovanje sposobnih pojedinaca. U tom kontekstu poseban značaj dobiva problem nedovoljne participacije u visokoškolskom obrazovanju pojedinaca koji dolaze iz obitelji nižeg socio-ekonomskog statusa. Podaci Eurostudent (2011) istraživanja za Hrvatsku pokazuju da su djeca čiji roditelji imaju niže od četverogodišnjeg srednjeg obrazovanja značajno podzastupljena u tercijarnom obrazovanju. Demografski trendovi za Hrvatsku, koji upozoravaju na sve manji broj potencijalnih studenata, dodatno apostrofiraju potrebu uključenosti sposobnih pojedinaca u programe tercijarnog obrazovanja bez obzira na njihov socio-ekonomski status. Pored veze između socio-ekonomskog statusa i odluke o nastavku školovanja na visokoškolskoj razini, bitno je naglasiti i rodni aspekt obrazovnih odluka, posebice u kontekstu značaja koji Strateški okvir za razvoj 2006-2013 pridaje informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji kao najvažnijem čimbeniku prosperiteta u sprezi s obrazovanjem. Usprkos kontinuiranom povećanju udjela žena u visokom obrazovanju (žene čine 56% studentskog tijela DZS (2011)) i dalje je uočljiva rodna diferencijacija prema područjima studiranja: npr. u području računarstva u 2007. godini diplomiralo je 17.6% žena i 82.4% muškaraca (DZS 2009.: 30-31). Kao i kod zaključka o potrebi za povećanjem broja osoba nižeg socio-ekonomskog statusa u tercijarnom obrazovanju, postoji potreba i za uklanjanjem utjecaja rodnih prepreka pri izboru studija. Uklanjanje socio-ekonomskih i rodnih prepreka pri donošenju odluka o nastavku školovanja na visokoškolskim institucijama i izboru studija doprinijelo bi ne samo smanjenju društvenih nejednakosti u obrazovanju nego bi omogućilo i učinkovitiji razvoj ljudskih potencijala nužnih za ostvarivanje strateških ciljeva razvoja Hrvatske. Uzimajući u obzir opisani kontekst, cilj predloženog projekta je ispitati sociološke i psihološke čimbenike koji utječu na odluku o nastavku školovanja na visokoškolskoj razini te na odabir studija. Praktični cilj projekta je da se na osnovu prikupljenih podataka identificiraju prepreke s kojima se susreću pojedinci u svojim obrazovnim odlukama te formuliraju preporuke kako te prepreke ukloniti. Ovaj praktični cilj u skladu je s preporukama ključnih dokumenata Bolonjskog procesa prema kojima bi države sudionice Bolonjskog procesa morale obratiti posebnu pažnju na osiguranje jednakog pristupa visokom obrazovanju svim sposobnim pojedincima, a također se uklapa u prioritetnu temu Nacionalne zaklade za znanost: učenje, izobrazba.

Teorijsku osnovu predloženog istraživanja čini Bourdieuova teorija prakse (npr. 1977) kao relativno sveobuhvatan sociološki teorijski okvir za ispitivanje utjecaja koji (ne)posjedovanje različitih vrsta kapitala (ekonomski, kulturni, socijalni) u interakciji s dosadašnjim obrazovnim iskustvima i percepcijom budućeg obrazovanja i profesije pojedinca ima na njegovu/njezinu odluku o nastavku školovanja i izbor studija. No, budući da Bourdieuova teorija prakse ne zahvaća vezu roda i identiteta s obrazovnim odlukama, kroz projekt će se ova veza analizirati povezivanjem Bourdieuove teorije prakse i Ecclesine teorije očekivanja i vrijednosti (npr. 1998) koja iz psihološke perspektive analizira rodnu dimenziju i utjecaj rodnih identiteta na obrazovne odluke, odnosno odabir studija. Povezivanje spomenutih teorija omogućuje ispitivanje utjecaja kontekstualnih (npr. ekonomske, kulturne i ostale karakteristike obitelji te karakteristike obrazovnih institucija) i individualnih karakteristika pojedinca (koncept identiteta kao što je na primjer pojam o sebi kao pripadniku/ici određene društvene grupe: socio-ekonomske i rodne) na njihove obrazovne odluke.

Ključne riječi: Socijalni identiteti, odluka o nastavku školovanja, odabir studija, Bourdieuova teorija prakse, Ecclessina teorija očekivanja i vrijednosti, mješovite metode istraživanja


Specifični ciljevi i metode

Teorijski ciljevi istraživanja su ispitati sociološke i psihološke čimbenike koji utječu na odluku o nastavku školovanja na visokoškolskoj razini te na izbor studija. Posebno želimo ispitati na koji način karakteristike rodnog i klasnog identiteta oblikuju odluke pojedinca o odabiru obrazovnog puta te kakav je njihov interakcijski učinak. Istraživanje bi doprinijelo razvoju interdisciplinarnog konceptualnog okvira za objašnjenje obrazovnih odluka jer bi integriranjem Bourdieuove teorije prakse i Ecclesine teorije očekivanja i vrijednosti omogućilo interakcijsko ispitivanje socioloških i psiholoških determinanti na obrazovne odluke pojedinaca. Praktični je cilj razvoj preporuka za uklanjanje barijera pojedincima u pristupu tercijarnom obrazovanju. U istraživanju će biti primijenjene kvantitativne (upitnik) i kvalitativne (intervjui, fokus grupe) metode istraživanja. Kvantitativni dio istraživanja u kojem će se ispitati učenici završnih razreda gimnazija i strukovnih škola provest će se na 5%-om reprezentativnom stratificiranom uzorku srednjih škola u Hrvatskoj uz kontrolu osnovnih regionalnih varijabli i tipa škole. Uzorak kvalitativnog dijela istraživanja činili bi (A) učenici završnih razreda gimnazija i strukovnih škola te (B) studenti prve godine preddiplomskog studija na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama s kojima bi se provodile fokus grupe i intervjui. Pritom bi se intervjuiralo i studente/ice koji su odabrali rodno stereotipni studij (npr. muškarci s elektrotehnike), ali i one čiji su odabiri studija rodno nestereotipni (npr. žene s elektrotehnike). Konceptima kao što su rodni i klasni identiteti te ostalim ključnim konceptima Ecclesine teorije očekivanja i vrijednosti (rodne uloge i stereotipi, podrška okoline, vrijednosti, motivacija) i Bourdieuove teorije prakse (habitus, kapital, polje) objašnjavale bi se namjera nastavka obrazovanja, namjera odabira i stvarni odabir studija.


Očekivani rezultati i značaj projekta

Očekivani rezultat projekta jest identifikacija socioloških i psiholoških čimbenika koji utječu na odluke o nastavku obrazovanja i odabiru studija, s posebnim naglaskom na spoznaje o načinima na koje rodni i klasni identiteti oblikuju obrazovne odluke pojedinaca. Važan ishod ovog projekta je također kreiranje teorijskih i empirijskih osnova za preporuke i odluke obrazovne politike o uklanjanju barijera za nastavak školovanja na visokoškolskoj razini i odabir studija. Značaj projekta je u njegovom doprinosu razvoju interdisciplinarnog teorijskog okvira koji povezivanjem socioloških i psiholoških faktora omogućuje cjelovitije objašnjenje determinanti koje utječu na oblikovanje obrazovnih odluka, za razliku od monodisciplinskih pristupa koji ih promatraju isključivo iz sociološke ili psihološke perspektive. Metodološki doprinos istraživanja sastoji se u korištenju mješovitih metoda istraživanja (prikupljanje kvantitativnih i kvalitativnih podataka) budući da su istraživanja ove tematike u psihologiji i sociologiji obrazovanja uglavnom bila fokusirana na kvantitativne metode istraživanja. Korištenje mješovitih istraživačkih metoda omogućit će produbljeniju analizu načina donošenja individualnih obrazovnih odluka koje nije moguće zahvatiti anketnim upitnikom. Empirijski doprinos projekta bit će podaci o čimbenicima donošenja obrazovnih odluka hrvatskih učenika/ca o nastavku školovanja i odabiru studija koji bi doprinijeli hrvatskoj bazi podataka koja može biti empirijska i znanstvena osnova za razvoj obrazovnih politika na nacionalnoj razini. Radi se o važnoj temi i s obzirom na dokument Strateški razvoj Hrvatske u periodu između 2006. i 2013. godine koji ima za cilj povećanje udjela broja visokoobrazovanih u obrazovnoj strukturi stanovništva u Hrvatskoj, kao i s obzirom na Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova (2011-2015), koja se zalaže za veću zastupljenost žena u tradicionalno muškim profesijama, kao što su to elektrotehnika i računarstvo. U tom kontekstu bitno je ispitati koje su barijere nastavka školovanja i odabira određenih studija. Značaj predloženog projekta je i u daljnjem razvoju i afirmaciji područja sociologija i psihologija obrazovanja u Hrvatskoj.
 


Mišljenja, nalazi i zaključci ili preporuke navedene u ovom materijalu označavaju mišljenje autora i ne reflektiraju nužno stajališta Hrvatske zaklade za znanost.
    



INSTITUT ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA U ZAGREBU      
Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, Hrvatska