Razvoj društveno-humanističkih znanosti u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 2012. godine

Sažetak:

Društvene i humanističke znanosti u Hrvatskoj po broju znanstvenika i znanstvenoj infrastrukturi predstavljaju udio od približno jedne trećine hrvatskog znanstvenog korpusa. U usporedbi s prirodnim i primijenjenim znanostima relativno malo se zna, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, o stanju a naročito o razvoju i ulozi društvenih i humanističkih znanosti u društvu. Kako bi se dobio uvid u neke od segmenata razvoja ovih znanstvenih područja u Hrvatskoj, nudimo projektni prijedlog koji će nastaviti longitudinalnu scientometrijsku studiju znanosti. Elementi dodani ovim proširenjem projekta uključivali bi odjek mjeren citatnim analizama u različitim citatnim izvorima, upoznavanje oblika znanstvenog komuniciranja razvojem i primjenom metode analize društvenih mreža. Dodatno proširenje istraživanja i upotpunjavanje slike o stanju razvoja društvenih i humanističkih znanosti istraživat ćemo sadržajnim analizama projekata Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta RH, u četiri projektna razdoblja i to do 1991. do 2013. godine.
Ovim istraživanjima očekujemo da ćemo dobiti neke od ključnih pokazatelja kao što su specifičnosti znanstvene produktivnosti pojedinog znanstvenog polja, specifičnosti odjeka – koje su publikacije među citiranijima, tko ih najčešće citira, te kako se trendovi citiranja mijenjaju kroz vrijeme. Rezultati ovakvih analiza pokazatelji su relevantnosti u znanstvenom okuženju kakva je prepoznatljivost tih publikacija što je na određeni način pokazatelj „vrijednosti“ u relevantnom znanstvenom okruženju. Analize društvenih mreža pokazat će strukturu obrasca znanstvene suradnje kao i tko su nositelji razvoja s fokusom na pojedince odnosno ustanove. Časopis kao ključni komunikacijski medij u znanosti osnovni je pokazatelj dinamike razvoja discipline i znanstvenog polja. Stoga u tu svrhu ovim projektnim prijedlogom kanimo iskoristiti potencijal relativno velikog broja hrvatskih časopisa iz društvenih i humanističkih znanosti.
Pri definiranju ovog projektnog prijedloga osim teorijskog aspekta vodili smo računa i o pragmatičnom i korisnom aspektu istraživanja.
Očekujemo da će dobiveni i interpretirani rezultati biti od koristi tijelima koja kreiraju nacionalnu znanstvenu politiku. Naši rezultati bi mogli biti izravno primjenljivi u kreiranju objektivnijih i poticajnih pravilnika za znanstvena napredovanja, za poticajnija ulaganja u društvene i humanističke znanosti i njihovu bolju recepciju u društvu.

Voditeljica:

Marija Maja Jokić

IDIZ

Suradnici na projektu:

Srebrenka Letina

IDIZ

Grozdana Sirotić

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu