Dr. sc. Marek Mikuš, znanstveni suradnik na Max Planck Institutu za socijalnu antropologiju u Halleu, održao je izlaganje pod nazivom Dug kućanstava u Hrvatskoj poslije kreditnog booma 17. ožujka 2017. godine na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu i 27. ožujka 2017. godine na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izlaganje dr. Mikuša dio je njegovoga istoimenog projekta koji provodi u okviru Istraživačke grupe Financijalizacija pri Max Planck Institutu za socijalnu antropologiju, a koju vode prof. dr. sc. Chris Hann i dr. Don Kalb. Marek Mikuš stekao je doktorat 2014. godine na London School of Economics s temom iz socijalne antropologije istražujući ulogu civilnog društva u političkoj i ekonomskoj tranziciji postsocijalističke Srbije. Također, od prosinca 2016. do travnja 2017. godine boravi kao gostujući znanstvenik u IDIZ-u.

Sažetak izlaganja:
Zaduženost kućanstava u Hrvatskoj naglo je rasla 2000-ih godina u okolnostima „periferne financijalizacije„ političke ekonomije u Hrvatskoj. Kao i drugdje u postsocijalističkoj Europi, mnogi su podizali kredite, osobito hipotekarne, uz valutne klauzule. Budući da je gospodarstvo 2008. godine zapalo u dugotrajnu krizu, velike promjene tečajeva, u kombinaciji s promjenjivim kamatnim stopama i navodnim makinacijama banaka, stavile su u nepovoljan položaj mnoge dužnike i donijele val naplata dugova i ovrha nad nekretninama. Društvene posljedice duga postale su važan javni problem koji su počeli rješavati razni akteri poput građanskih udruženja, društvenih pokreta, političara te pravnih i regulatornih sustava. Ovaj projekt istražuje kako iskustva zaduženosti oblikuju i odražavaju društvene odnose, posebno klasne, na području Zagreba. Također, istražuje načine na koje regulativni okviri i političke prakse bankara, aktivista i drugih aktera ugrađuju zaduživanje u prijeporne moralne ekonomije na različitim razinama, od kućanstva do nacionalne države i EU. Ova se prezentacija osvrće na važnost istraživačkog programa „socijalnih studija financija”, koji ima brojne sljedbenike u antropologiji, za pitanja kojima se projekt bavi. Socijalne studije financija, premda korisne za proučavanje tehnologija i praksi kroz koje se kreditno zaduživanje stvara i reproducira, pate od horizontalne društvene ontologije, te svojom nepovijesnom i nepolitičkom perspektivom ne omogućuju propitivanje prirode kreditnoga zaduživanja i njegovoga položaja u širim mrežama društvenih odnosa te unutar šire povijesne i prostorne dinamike. Prezentacija proučava načine na koje koncepti klase, institucije i moralne ekonomije kao i uvidi iz političke ekonomije i kritičke geografije mogu pomoći razvitku povijesne i globalne antropološke perspektive na porast i krizu duga kućanstava u Hrvatskoj.