Ovogodišnji četvrti po redu Dan otvorenih vrata IDIZ-a održan je u petak, 15. prosinca 2017. godine. Pozdravni govor održala je ravnateljica Instituta dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, a zatim je dr. sc. Mirjana Adamović, glavna i odgovorna urednica IDIZ-ovih Biblioteka „Znanost i društvo“ i „Posebna izdanja“ predstavila izdavačku djelatnost Instituta u protekloj godini, od čega je pobliže predstavila knjigu „Generacija osujećenih. Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća“ čije su urednice prof. dr. Vlasta Ilišin i prof. dr. Vedrana Spajić Vrkaš te publikaciju „Process of Reconciliation – A Qualititative Study“ čiji su autori/ce dr. sc. Mirjana Adamović, dr. sc. Anja Gvozdanović i Marko Kovačić, a koja sadrži rezultate istraživanja stavova i mišljenja građana te javnog, privatnog i civilnog sektora o pitanjima izgradnje mira i procesa pomirenja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Makedoniji, Albaniji i Turskoj.
Knjiga je u cijelosti dostupna na mrežnim stranicama projekta Divided Past- Joint Future: http://jointfuture.org/news/qualitative-study/ i u Repozitoriju IDIZ-a: http://idiprints.knjiznica.idi.hr/786/.

Dr. sc. Iris Marušić predstavila je Erasmus+ projekt „Hand in Hand: Socijalne i emocionalne vještine za tolerantna i nediskriminativna društva (Pristup čitave škole)“ unutar kojeg Institut u partnerstvu s još sedam institucija iz pet zemalja članica EU (Slovenije, Švedske, Hrvatske, Njemačke i Danske) razvija inovativni europski program učenja namijenjen razvoju socio-emocionalnih i interkulturalnih (SEI) kompetencija učenika, učitelja i školskoga osoblja u zemljama uključenim u projekt. Nositelj projekta je Pedagoški institut iz Ljubljane, a od partnerskih ustanova iz Hrvatske, osim IDIZ-a, u projektnim aktivnostima sudjeluje i Mreža centara za obrazovne politike (NEPC).
Više informacija o projektu možete saznati na mrežnoj stranici: http://handinhand.si/ i na Facebook profilu projekta: https://www.facebook.com/HANDinHAND.si/.

Dr. sc. Dunja Potočnik predstavila je rezultate prvog nacionalno komparativnog istraživanja „EU Kids Online“ o aktivnosti djece i mladih na internetu, njihovoj medijskoj pismenosti, kao i rizicima s kojima se mladi susreću i načinima rješavanja neželjenih situacija. Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku djece i mladih od 9 do 17 godina, a posebnost ovog istraživanja leži i u njegovoj komparativnoj komponenti budući da se istraživanje provodi u 33 zemlje Vijeća Europe. U pripremi i provedbi istraživanja sudjeluje niz institucija, a istraživači su doc. dr. sc. Igor Kanižaj (voditelj projekta), mag. comm. Lana Ciboci, Ivana Ćosić Pregrad, dr. sc. Dunja Potočnik i prof. dr. sc. Dejan Vinković.
Više o projektu možete saznati na poveznici: http://www.lse.ac.uk/media@lse/research/EUKidsOnline/Home.aspx.

U nastavku programa su prof. dr. sc. Ankica Marinović i dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov predstavile slučaj tri registrirane manje vjerske zajednice protestantske provenijencije u Hrvatskoj koje su u prosincu 2007. godine tužile Republiku Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu zbog diskriminacije i dobile pozitivnu presudu. Radi se o Protestantskoj reformiranoj kršćanskoj crkvi u RH, Savezu crkava „Riječ života“ i Crkvi cjelovitog evanđelja. U izlaganju je bilo riječi o samom tijeku postupka, od javne objave tužbe preko odluke ECHR-a u korist tri vjerske zajednice, do potpisivanja Ugovora s Vladom RH kojim su regulirana pitanja od zajedničkog interesa u području odgoja, obrazovanja i kulture, ali i drugim pitanjima, poput sklapanja braka i dušobrižničke skrbi. Posebno je istaknuto značenje slučaja za daljnji razvitak prava i sloboda koje vjerskim zajednicama u Hrvatskoj garantira Ustav.

Program Dana otvorenih vrata završio je izlaganjem dr. sc. Nikole Petrovića koji je na osnovi analize nekih od najznačajnijih euroskeptičnih stranaka (Nacionalna fronta, Alternativa za Njemačku, Syriza, Podemos, Fidesz, Pravo i pravednost) ponudio interpretaciju uzroka kriza koje posljednjih godina snažno potresaju EU, prije svega kriza Eurozone, migrantska kriza i Brexit. Autor je ustvrdio kako se povijesne frustracije društvenih pokreta i političkih stranaka prenose iz nacionalnih povijesti u suvremene nacionalne, ali i europske debate te kako nasljeđa Drugog svjetskog rata, komunističkih diktatura u Srednjoj i Istočnoj Europi, te desničarskih diktatura u Južnoj Europi još uvijek oblikuju narative o EU i odnose prema europskoj integraciji.