Novi izvorni znanstveni rad voditeljice dr. sc. Irene Martinović Klarić i suradnika na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Modernizacijski stres, mladi i migracije“ (09.01/408) objavljen je u časopisu Biochemia Medica (IF za 2015. godinu je 3.051).

Daniela Šupe-Domić, Goran Milas, Irena Drmić Hofman, Lada Rumora i Irena Martinović Klarić objavili su članak „Dnevni profil salivarnog kortizola: Uvid iz Hrvatskog istraživanja stresa u kasnoj adolescenciji (CLASS)“.

Cilj rada je bio istražiti bazalnu aktivnost hipotalamičko-pituitarno-adrenalne osi u kasnoj adolescenciji. Istraživanje se temeljilo na probabilističkom dvoetapnom uzorku klastera stratificiranog prema tipu škole (četverogodišnje gimnazije/strukovne škole) iz četiri najveća grada u Hrvatskoj. Nakon postupka isključivanja ispitanika prema standardima istraživanja salivarnog kortizola, uzorak je činilo 903 ispitanika starosti od 18 do 21 godine. Kortizol se uzorkovao tijekom radnog dana u tri različite vremenske točke, po buđenju, 30 do 45 minuta nakon buđenja i neposredno prije spavanja. Spol te ritam buđenja i lijeganja su se pokazali glavnim prediktorima bazalne aktivnosti salivarnog kortizola u istraživanom uzorku. Djevojke su imale više koncentracije jutarnjeg kortizola te više vrijednosti odgovora kortizola po buđenju, izraženije cirkadijalno smanjenje kortizola i veće površine ispod krivulje kortizola u odnosu na mladiće. U ispitivanom uzorku utvrđeno je pet klastera ispitanika različitog ritma buđenja i lijeganja. Ispitanici koji su se ranije ustajali i bili dulje budni („ranoranioci“, „noćobdije“) imali su snažniji odgovor kortizola na buđenje, niže cirkadijalno smanjenje kortizola i veće površine ispod krivulje kortizola u odnosu na ispitanike koji su se ustajali kasnije i bili kraće budni („noćne ptice“, „spavalice“, „trnoružice“). Također, istraživanje je ukazalo na važnost manje izraženih, ali statistički značajnih prediktora bazalnog ritma salivarnog kortizola u otkrivanju ranjivih skupina u kasnoj adolescenciji, primjerice konzumiranje droga kod mladića i izostanak prijateljskih veza kod djevojaka.

Članak je u cijelosti je dostupan u IDIZ-ovom Repozitoriju na poveznici: http://idiprints.knjiznica.idi.hr/515/ te na mrežnoj stranici časopisa Biochemia Medica: http://www.biochemia-medica.com/node/778.